Kakvoća zraka u Slavonskom Brodu

Onečišćenje atmosfere

definirano je kao prisutnost u zraku jedne ili više tvari kao što su:

  • aerosoli (prašine, dimovi, magle)
  • plinovi i pare

negativno djeluju na čovjeka, biljni i životinjski svijet

problem je posebno važan u urbaniziranim i industrijskim zemljama

dnevno čovjek udahne 10 –20 kg zraka

izvori onečišćenja:

PRIRODNI – pelud, bakterije, virusi, šumski požari, pješčane oluje, vulkanske erupcije

kao POSLJEDICA AKTIVNOSTI ČOVJEKA:

  • sagorijevanja ložišta
  • industrijskih procesa
  • prometnih aktivnosti

Onečišćeni zrak ne poznaje državne i nacionalne granice, zato ostaje globalni problem onečišćenja zraka aktualan, a posljedice promjena atmosfere utječu na cijelo čovječanstvo.

Značajan izvor onečišćenja u Slavonskom Brodu potječe od rafinerije nafte u Bosanskom Brodu koja se nalazi u susjednoj Bosni i Hercegovini na samo nekoliko kilometara zračne udaljenosti od Slavonskog Broda.

Mjerenje osnovnih i specifičnih pokazatelja onečišćenja zraka odvija se putem državne mreže za trajno praćenje kakvoće zraka automatska mjerna postaja Slavonski Brod-1 (nadležnost MZOPUG), radi od siječnja 2010. godine i smještena je u naselju Jelas od srpnja 2013. godine do kolovoza 2014. godine mjerenja su rađena s mobilnom mjernom postajom u kolovozu 2014. godine postavljena je automatska mjerna postaja Slavonski Brod-2, smještena kod stadiona Marsonija.

Aktualne podatke o kakvoći zraka u Slavonskom Brodu, ali i šire možete pronaći na poveznici za pregled podataka

Pregled podataka

Onečišćujuće tvari

H2S Vodikov sulfid

  • intenzivnog je mirisa na pokvarena jaja
  • prosječna koncentracija pri kojoj se osjeti miris je 11 μg/m³
  • svojim neugodnim mirisom ovi spojevi znatno umanjuju kvalitetu života
  • pri koncentracijama od nekoliko g/m³ mogu se očekivati negativni efekti po zdravlje ljudi
  • SZO preporučuje da polusatne koncentracije vodikovog sulfida ne bi trebale prelaziti 7 μg/m³

O₃ Ozon

  • nastajanje prizemnog ozona je u potpunosti proizvod fotokemijskih reakcija dušičnih oksida i organskih zagađivača u zraku
  • udisanjem, ozon dolazi u kontakt sa svim dijelovima dišnog sustava i dobro se resorbira
  • djelovanjem na sluznicu dišnih puteva uzrokuje oštećenje epitela što za posljedicu ima upalne procese te povećanu osjetljivost na alergene

C6H6 Benzen

  • disanje je glavni put izloženosti organizma benzenu kod ljudi u općoj populaciji
  • izvori benzena u okolišu su: benzin, automobilski ispušni plinovi, duhanski dim, emisija plinova s industrijskih postrojenja, te otpadne vode nekih industrija
  • određeni proizvodi koji se upotrebljavaju u kućanstvu kao što su ljepila, sredstva za čišćenje, detergenti i boje, mogu sadržavati benzen
  • kako je u izvjesnoj mjeri topiv u vodi može prijeći iz tla u podzemne vode, no ondje se u pravilu ne ugrađuje u biljke i životinje
  • granična vrijednost (GV) je ona granična razina onečišćenosti ispod koje, na temelju znanstvenih spoznaja, ne postoji ili je najmanji mogući rizik štetnih učinaka na ljudsko zdravlje i/ili okoliš u cjelini i jednom kad je postignuta ne smije se prekoračiti, a iznosi 5 μg/m³

NO2 Dušikov dioksid

  • crvenkasto-smeđi plin ili žućkasta tekućina, neugodnog i oštrog mirisa
  • plinoviti dušik dioksid djeluje nagrizajuće za sluznicu očiju i nosa
  • tekući oblik jako oštećuje kožu
  • izloženost višim koncentracijama izaziva kašalj, gušenje, grlobolju, vrtoglavicu, te bolove u prsima i trbušnoj šupljini
  • glavni izvor nastanka NO2 uslijed ljudske aktivnosti je izgaranje fosilnih goriva (ugljen, plin i nafta)

SO2 Sumporov dioksid

  • bezbojni je plin s oštrim mirisom
  • nastaje izgaranjem fosilnih goriva koja sadrže sumpor (ložišta na ugljen u kućanstvima i termoelektranama) te oslobađanjem iz ispušnih plinova motornih vozila
  • ostali izvori: industrijska postrojenja koja svoje proizvode dobivaju od sirovina poput ugljena i nafte (rafinerije nafte i cementare)
  • SO2 utječe na dišni sustav i funkcije pluća, te uzrokuje iritaciju očiju oboljeli od astme su posebno osjetljivi na utjecaj ove štetne tvari

PM2,5 Lebdeće čestice

  • aerodinamičkog promjera manjeg od 2,5 μm vrlo nepovoljno utječu na zdravlje ljudi
  • udisanjem mogu doprijeti duboko u respiratorni trakt čovjeka
  • na sebe mogu vezati vrlo štetne tvari kao što su policiklički aromatski ugljikovodici (PAU) s većim brojem prstenova koji imaju jako izraženo mutageno ili kancerogeno djelovanje
  • mješavina su organskih i anorganskih supstanci koje najve-ćim dijelom potječu iz energetskih postrojenja te kao produkt izgaranja dizelskih goriva
  • najvažniji izvori lebdećih čestica su promet, grijanje stambenih zgrada i industrija
benzen-11-14

Srednje godišnje koncentracije benzena 2011.-2014. godine

Učestalost dozvoljenih prekoračenja vodikovog sulfida

Učestalost dozvoljenih prekoračenja vodikovog sulfida

Kategorije zraka u 2014. godini

Kategorije zraka u 2014. godini